Šeste uzastopne godine Finska je proglašena za “najsretniju zemlju svijeta” po godišnjem “indeksu sreće” koji objavljuju UN.
“Svjetski izvještaj o sreći” koji rangira više od 150 zemalja, od 2012. na Međunarodni dan sreće, 20. mart, objavljuje “Mreža rješenja Ujedinjenih nacija za održiv razvoj”.
“Izvještaj o sreći” zasniva se na procjeni građana i na ekonomskim i socijalnim podacima. U izvještaju se uzima u obzir šest ključnih faktora: socijalna podrška, prihodi, zdravlje, sloboda, velikodušnost i nepostojanje korupcije. Daje se ocjena za zadovoljstvo na osnovu prosjeka podataka u trogodišnjem periodu, prenosi Frans press.
Srbija je na 45. mjestu po “indeksu sreće”. Ispred Srbije su Slovenija na 22. mjestu, Rumunija na 24., Slovačka na 29., dok je Kosovo koje se rangira odvojeno, na 34. mjestu. Iza Srbije su Hrvatska na 48. mjestu, Mađarska na 51., Crna Gora na 67., BiH na 71. mjestu, Bugarska na 77., Albanija na 83., Sjeverna Makedonija na 87.
Ove godine je Sjeverna Evropa ponovo dominirala u prvim mjestima sa Danskom na drugom mjestu poslije Finske, a slijedi Island. Na četvrtom mjestu je Izrael, što je porast od pet mjesta u odnosu na izvještaj prošle godine.
Iako se iste zemlje u velikoj mjeri pojavljuju na vrhu liste iz godine u godinu, autori izvještaja su identifikovali Baltičke zemlje kao brzo napredujuće ka nivou Zapadne Evrope.
Jedina nova zemlja među prvih 20 najsretnijih – Litvanija, prešla je na 20. mjesto i potisnula Francusku na 21. mjesto, dok je Estonija prešla sa 66. mjesta 2017. na 31. mjesto 2023. godine.
Uprkos ukrajinskoj krizi i covidu, razni oblici svakodnevnog dobročinstva, kao što je pomoć nepoznatoj osobi, poklon dobrotvornoj organizaciji ili drugi oblik pomoći su iznad prepandemijskkog nivoa u svijetu, druge uzastopne godine, rekla je profesorka Lara Aknin, jedna od autorki izvještaja.
U Ukrajini, uprkos velikoj patnji i šteti tokom ruske invazije, postoji “mnogo jači osjećaj zajedničke svrhe, ljubaznosti i povjerenja u ukrajinsko rukovodstvo” nego poslije ruske aneksije Krima 2014. godine, rekao je u saopćenju profesor Jan-Emanuel De Neve, jedan od autora izvještaja.
