Šekspir je u slobodno vrijeme konzumirao marihuanu, tako barem tvrdi južnoafrički antropolog Frensis Takerej, koji je poslao zahtjev da mu se dozvoli ekshumacija pjesnikovih posmrtnih ostataka.
Antropolog Frensis Takerej, upravnik Instituta za ljudsku evoluciju iz Johanesburga, od Crkve u Velikoj Britaniji pokušava da dobije dozvolu za ekshumaciju i analizu posmrtnih ostataka slavnog pjesnika, njegove žene En Hatavej i kćerke Suzen.
Takerej je na ideju o “napušenom umjetniku” došao nakon što je na fragmentima lule, pronađene u Šekspirovom vrtu, pronašao ostatke marihuane.
Kanabis se u to vrijeme u Velikoj Britaniji uzgajao kao sirovina za tkanine i užad, pa do danas ilegalne supstance nije bilo teško doći. Osim na ostatke iz vrta, antropolog se poziva i na aluzije iz Soneta 76, koji spominje termin “noted weed”, što bi mogla biti upravo marihuana, za koju pretpostavlja da je Šekspiru poslužila kao inspiracija.
Posmrtni ostaci (kosa, zubi i nokti) mogli bi pružiti i podatke o uzroku smrti, kao i potvrditi da kosti zaista pripadaju Šekspiru i njegovoj porodici. Ipak, otvaranje groba ima i svoje posljedice, kao što se vidi u slijedećim stihovima, koji su proizašli iz pera samog pesnika:
“Blessed be the man that spares these stones And cursed be he who moves my bones“- u kojima proklinje onoga ko pomjeri njegove posmrtne ostatke.
Ali Tekerej se ne boji kletvi jer ne namjerava da pomjeri kosti, zato što će koristiti lasersko površinsko skeniranje, kojim će stvoriti 3D model kostura i rekonstruisati lice pokojnika.
” Nigdje se ne spominje da se ne smiju dirati zubi’‘, navodi Tekerej. I maleni uzorak zuba mogao bi da sadrži DNA, čijom bi se analizom provjerila međusobna rodbinska povezanost sa ženskim kosturima, vrsta ishrane i eventualne pušačke navike.
Papiri su proslijeđeni Crkvi Svetog Trojstva, ali će proći još puno vremena dok se zahtjev ne pretvori u dozvolu. Antropolog je spreman da čeka koliko treba.
Kristina Kilgrov, antropolog sa univerziteta u Sjevernoj Karolini, smatra kako ovakvo uznemiravanje grobova nije uvijek ni potrebno ni naročito korisno, jer se, osim kod bolesti koje utiču na kosti, uzrok smrti obično ne može saznati jednostavnom analizom kostiju.
”Nisam preveliki ljubitelj otvaranja grobova Mona Lize i Šekspira, samo kako bismo vidjeli kako su umrli, ne znam šta bismo time tačno trebali dobiti, osim par novih detalja o načinu života u to vrijeme”, izjavila je Kilgrov.
Informer.ba
