Nezapamćena oluja koja je pogodila regiju, odnijela brojne živote i prouzrokovala ogromnu štetu, upozorenje je na prirodne nepogode koje možemo očekivati sve češće.
Posljedice globalnog zagrijavanja prisutne su ovdje i sada. Nauka i struka već dugo upozoravaju na njih, ali i dalje bez pravog i sistemskog odgovora. Nedavno tijesno i jedva izglasan Zakon o obnovi prirode u Evropskom parlamentu pokazao je kako i dalje ne postoji dobra volja i spremnost donositelja odluka i gospodarstva na transformaciju i dekarbonizaciju, koje su nužne ako želimo sačuvati ono malo prirodnih resursa koji su nam
preostali, a posljedično i cijelu planetu za naše potomke.
Zakon o obnovi prirode, iako jedan od ključnih dijelova Zelenog dogovora Evropske unije,
jedva je izglasan uslijed snažne kampanje dezinformacija konzervativnih i desničarskih
političara, te određenih gospodarskih lobija. Evropska unija temelji se na kompromisu
interesa njenih država članica. Međutim, s prirodom i hitnom potrebom za rješavanjem
klimatske krize i gubitka bioraznolikosti – kompromisa ne bi trebalo biti.
„Koliko ljudskih života treba biti izgubljeno i koja je cijena materijalne štete koju smo spremni
platiti prije nego shvatimo da moramo zaustaviti daljnje zagrijavanje planete, krenuti u
ozbiljnu dekarbonizaciju društva, zaštititi prirodu i njena staništa, i da u toj transformaciji
trebamo sudjelovati svi jednako? Umjesto toga, investicije u fosilne industrije su se povećale
dok se gušimo u plastici koje će u morima uskoro biti više nego riba“, pita se Nataša Kalauz,
izvršna direktorica WWF Adrije.
Možda vam se svidi
Cijela planeta je u klimatskoj krizi. Atmosfera je 1,1°C toplija od predindustrijskih vremena, a
ekstremne vremenske neprilike sve su gore i češće. Vremenske nepogode prouzrokovane
klimatskim promjenama osjećaju se širom planete, uzrokuju ogromne gubitke života i
zdravlja ljudi, generiraju ogromne štete u ekosustavu, proizvodnji hrane i vode, te štete na
infrastrukturi. Često su najranjivije i najsiromašnije zemlje najviše pogođene, čime se broj
klimatskih izbjeglica naglo povećava iz godine u godinu.
Međunarodni panel o klimatskim promjenama IPCCR naučno je potvrdio činjenicu da su
aktivnosti ljudi prouzročile emisije stakleničkih plinova i dovele do povećane učestalosti i
intenziteta nekih vremenskih i klimatskih ekstrema. Klimatske promjene su globalni problem
koji zahtijeva hitno globalno rješenje.
„Moramo dramatično smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima koja zagađuju okoliš i puno bržim
tempom prijeći na obnovljive izvore energije. Moramo promijeniti način na koji dobivamo
energiju, kako putujemo, koliko resursa trošimo, kako proizvodimo hranu i što jedemo.
Dekarbonizacija gospodarstva je nužna, kao i prelazak na kružno gospodarstvo u kojem ne
dominira glad za neprekidnim rastom čime se troše ograničeni resursi. Svi naši napori
trebaju se usmjeriti na prelazak na održivo gospodarstvo i život u skladu s prirodom“,
zaključuje Kalauz.
