Da li ste i vi žrtva polu-nesanice? Poremećaj koji podrazumjeva loš kvalitet sna izazvan je stresom, radom na kompjuteru, a pogađa milione.
Šta je, zapravo, polu-nesanica? To je stanje u kome čovjek ima kratke periode prekida u spavanju, možda u danima koji su posebno stresni. Može doći do buđenja u trajanju od oko pola sata, ili osoba ne može da zaspi i po sat vremena kada legne, zato što mozak preživljava dnevne događaje.
Gene Gomez predsjedava “Energetskim projektom” zamišljenim da pomaže ljudima da se bore sa umorom. On objašnjava:
– Čovjek je oduvijek bio pod stresom, ali posao i kuća bili su odvojeni. Kad izađete iz kancelarije, vi se jednostavno isključite. Međutim, danas više nije tako. Kada se danas čovek relaksira, u većini slučajeva je to opet vezano za sjedenje uz kompjuter, bilo da kupujemo online, da tvitujemo ili smo na fejsu, ili igramo igrice – naš mozak je, znači, u permanentnom pogonu.
Vrijeme za dremku
Novorođenče obično znači za roditelje manjak sna od 400 do 750 sati tokom prve godine života bebe.
Tokom spavanja događaju se tri najvažnije stvari: opadanje svijetla prouzrokuje proizvodnju hormona melatonina koji treba da uvede u san, temperatura tijela počinje da opada, a um i tijelo se opuštaju, omogućavajući nervnom sistemu da se “isključi”.
Upotreba savremene tehnologije utiče na svaki od ova tri koraka. Studije su pokazale da svijetli ekrani mogu da smanje nivo melatotina za gotovo četvrtinu, dok ljudima izloženim radijaciji sa mobilnih telefona prije odlaska u krevet treba više vremena da uđu u dublje faze sna, u kojima provode manje vremena nego što je organizmu potrebno.
ŠTA JE SPAVANJE?
Spavanje je stanje u kome mozak prerađuje informacije koje smo primili tokom dana, ali ogromna količina materijala koji konzumirano na kompjuteru jednostavno je prevelika da bi se s njom lako izašlo na kraj.
– Dio mozga koji učestvuje u obradi informacija je relativno mali – i on ne može da se nosi sa količinom koju unosimo u njega danas – kaže dr Nerina Ramlakan, stručnjak za probleme sna u londonskoj bolnici Nightingail.
Kao rezultat toga nastaje činjenica da više vremena provodimo u dijelu sna u kome procesuiramo informacije, a manje vremena provodimo u dubokom snu koji vrši ulogu okrepljenja. Zato se budimo iscrpljeni. Ipak, većina ljudi ne shvata da im se ovo događa, dok im se ne desi da “potpuno padnu” ili se ne dogodi promjena posla.
Angie Bally (30) iz Barksa nije bila svesna da ima problem sa kvalitetom sna sve dok nije prešla na novo radno mjesto na kome je striktno bilo zabranjeno kontaktirati sa kolegama van radnog vremena vezano za posao.
Zaposlenima je bilo eksplicitno zabranjeno da pregledaju mejlove ili da rade van radnog vremena. Angiei je ubrzo osjetila da joj se životna energija znatno povratila.
“Sada, kad ustanem, pijem kafu iz zadovoljstva, a ne da bi me pokrenula. Moja bivša firma od mene je očekivala da sam im na raspolaganju 24 sata sedam dana u nedelji. Pored kreveta sam držala telefon i laptop kako bih mogla da odreagujem u svakom trenutku”.
Postavlja se pitanje kako povratiti dobar san? Kao prvo, treba da budemo svjesni da osam sati dragocjenog sna započinje ne kad legnemo uveče, već je to proces koji se priprema čitav dan.
Stručnjaci smatraju da smo i sami krivi što ne uzimamo predah, što i kad se odmaramo, ne možemo bez telefona ili kompjutera.
– Uzimajte mini-pauzu od informacija svakih sat i po vremena. Ako uveče baš morate da sedite za kompjuterom, smanjite osvetljenje na monitoru, i nemojte sjediti duže od sata. Povećajte veličinu slova na ekranu – savetuje dr Ramlakan.
– Počnete da vjerujete da će se desiti katastrofa ukoliko ne odgovorite odmah na mejl. Takođe, vašem egu je teško da povjeruje da niste potrebni firmi 24 sata dnevno sedam dana u nedelji. Meni je trebalo dvije nedelje da se naviknem da uvečer isključim kompjuter i ne gledam mejl – priča Angie
Dr Ramlakan također preporučuje da sat vremena prije odlaska u postelju isključimo sve gadžete.
Blic.rs/Informer.ba
