Najnovija istraživanja opovrgla su tvrdnju da jaja podižu nivo holesterola i triglecirida. Jedno jaje dnevno povećava nivo dva antioksidansa odgovorna za zdravlje očiju.
Vještina kuhanja jaja
Dobro skuhati jaje zahtjeva posebno pravilo, da ono ne bi bilo gumeno, preporučuju vrhunski kulinari. Da bi dobili tvrdo kuhano, a ne gumeno, jaje treba direktno iz frižidera potopiti u hladnu vodu, sa tri prsta vode iznad. Čim voda provri, posuda se uklanja i tada je jaje mekano kuhano. Ako želimo da dobijemo tvrdo kuhano jaje, treba ga ostaviti u toj vrućoj vodi još pola sata. Poslije kuhanja jaje se opere pod mlazom hladne vode, da bi se prekinulo širenje toplote i lakše skinula ljuska.
Dobro je poznato da je doručak najbolji način da se započne dan. Stručnjaci tvrde da oni koji ne preskaču doručak duže žive, imaju manju vjerovatnoću da će se ugojiti tokom života, kao i smanjen rizik od pojave dijabetesa. A za doručak se naročito preporučuje kokošije jaje, jer predstavlja odličan izvor proteina. Osim proteina, žumance posjeduje čak 7,2 miligrama veoma svarljivog gvožđa.
Jaja su bogata i nutritijentima, a u značajnim količinama posjeduju skoro sve esencijalne vitamine i minerale, kao i druge sastojke koji povoljno djeluju na zdravlje. Naime, istraživanja su pokazala da jaje za doručak može da poboljša pamćenje i kognitivne sposobnosti. Takođe su savršeno rješenje za dijetu, kojom se unosi malo ugljenih hidrata.
Jaja: prava superhrana!
Najnovija istraživanja opovrgla su i tvrdnju da jaja treba izbjegavati jer podižu nivo holesterola i triglicerida. Istina je potpuno drugačija. Jedno jaje dnevno povećava nivo luteina u krvi za 26 procenata, a zeksantina za 38 odsto. Ovo je od posebne važnosti jer su lutein i zeksantin dva ključna karotenoida za održavanje zdravlja očiju. Tačnije, ova dva antioksidansa su jedina koja koriste makuli retine, odnosno rožnjače, odgovornoj za centralni vid.
Zanimljivo je da kada se razdvoje žumance i bjelance, sadržaj hranljivih sastojaka bitno se mijenja. Masti ostaju u žumancetu, proteini se dijele, ali ih više ostaje u žumancetu. I svi ostali vrijedni sastojci ostaju u žumancetu, tako da bjelance ostaje čak i bez minerala i vitamina.
Proteini jaja su visoke biološke vrijednosti, sadrže sve esencijalne aminokiseline potrebne za organizam u rastu i razvoju. Jaje je odličan izvor fosfora, selena, riboflavina, pantotenske kiseline, vitamina B12, A i D. Najzdravije je jesti kuhano jaje, jer ljuska zadržava sve njegove ljekovite i hranljive sastojke, dok se pečenjem ili prženjem oni većinom gube.
Kad ste umorni, pojedite jaje!
Jaje je jedna od najznačajnijih namirnica u ishrani male djece, zbog njegove hranljive i biološke vrijednosti i niske kaloričnosti. Jaje može za njih biti odgovarajuća zamjena za meso, a preporuka je da dijete jede jedno do dva jajeta dnevno, pogotovo ako meso jede u malim količinama.
Ona su važna za djecu i zbog toga što su izvor gradivnih materija – prvoklasnih bjelančevina, vitamina A, D, B2, gvožđa, cinka, kalcijuma, magnezijuma i riboflavina. Jaje kokošaka hranjenih na prirodan način sadrži više folne kiseline i vitamina B12 u odnosu na jaja proizvedena na farmama.
Ćureća, guščija, pačija…
Ćureća i guščija jaja slične su nutritivne vrijednosti kao kokošija, ali su krupnija. Pačija jaja su hranljivija od kokošijih, ali ih treba duže kuhati da bi se uništile bakterije u njima. Jaje prepelica u odnosu na kokošije sadrži više fosfolipida, a manje esencijalnih masnih kiselina – linolinske, linolenske i arahidonske i veoma je bogato vitaminima C, E, B1, B2, B6, B12, biotinom, folnom kiselinom, beta-karotenom, karotinoidom, nikotinskom i pantotenskom kiselinom. Od minerala najviše sadrži kalijum, fosfor i gvožđe.
Sveukupno, ova jaja blagotvorna su za ljudski organizam, a naročito za krvotok, srce, bubrege, jetru, želudac i mozak. Među njima, jaja prepelice posebno su korisna za djecu u razvoju i rekonvalescente. Ona jačaju imunološki sistem, a zahvaljujući lecitinu pomažu razvoj djece. Međutim, ako se kuhaju lecitin gubi svoju moć, pa ih je bolje ispržiti ili ispeći.
Novosti/Informer.ba
