Nedavno objavljena studija istražuje usku povezanost između navika spavanja i tjelesne težine, kako vrijeme leganja – i zadnjeg obroka – utiču na naše kilograme. Istraživači na Univerzitetu Nortvestern u Čikagu istražili su sve aspekte te veze i došli do zaključka da kasno odlaženje u krevet i kasni obroci nisu put do vitkosti.
Ispitanici su bili 52 odrasle osobe – 25 žena i 27 muškaraca. Proveli su sedam dana pod lupom istraživača koji su pedantno bilježili kada jedu i spavaju. Kao zaključak, podijelili su ih u dvije kategorije spavača:
– normalnim spavačima polovina sna pada prije 5,30 ujutro. Oni zaspu kratko poslije ponoći i bude se oko osam. Oko polovine ispitanika spadalo je u normalne spavače.
– kasni spavači polovinu sna dostignu poslije 5,30. Na spavanje su pošli duboko u noć, dosta poslije ponoći i probudili su se u kasnijim jutarnjim satima. Među ispitanicima 44 posto bilo je kasnih spavača.
Kada je riječ o prehrambenih navikama, istraživači su takođe uočili dvije grupe. Nimalo iznenađujuće, “normalni spavači” i “kasni spavači” bitno su se razlikovali po tome kada i šta jedu tokom dana:
– normalni spavači doručkuju do devet, ručaju oko 13, večeraju oko 19 sati. Svoj su zadnji obrok pojeli do 20,30
– kasni spavači prve zalogaje stavljaju u usta oko podneva. Ponovo jedu sredinom popodneva i teško da će večerati prije osam. Svoj zadnji obrok rijetko obavljaju prije 22 sata.
Koje su poslijedice kasnog spavanja i jedenja? Istraživači nisu pronašli nijednu prednost takve navike:
– kada se sve sabere, kasni spavači manje spavaju – u prosijeku sat manje svake noći
– kasni spavači konzumiraju više večernjih kalorija nego normalni spavači; posebno više poslije 20 h uveče.
– kasni spavači imaju slabiji kvalitet ishrane – više jedu brzu hranu, piju više zašećerenih napitaka, u njihovim je jelovnicima manje povrća.
Tako su sve navike kasnih spavača – manjak sna, kasno noćno leganje, više obroka nakon 20 sati – svi odreda povezani s viškom tjelesne težine. Najviše tu doprinose, naravno, večernji obroci. Znači, nije stvar samo u tome što jedemo, nego i kada jedemo.
Ranija istraživanja na miševima, donosi Hafington Post, pokazala su slične rezultate. Miševi čiji je normalni ritam spavanja bio ometan paljenjem svijetla u vrijeme kada inače spavaju jeli su više i dobijali su na težini. Tako su ova istraživanja potvrdila već postojeće pretpostavke o međuodnosu spavanja i hranjenja, kaže američki stručnjak dr. Majkl Berus.
Kad manje spavamo, naše tijelo luči hormone koji podstiču apetit, a smanjuju prisutnost hormona koji javljaju o sitosti. Spavanje manje od šest sati na noć kroz duže razdoblje povećava šanse rasta tijelesne težine. Manjak sna uočljivo smanjuje sposobnost tijela da troši kalorije u budnom stanju.
Ovo ne važi samo za odrasle, sve se može odnositi i na djecu, posebno tinejdžere. Upravo je njima potrebno znatno više sna od odraslih. A problemi s težinom koji se pojave u ranom dobu, ponekad traju do kraja života. Zato je važno djeci odmalena usaditi zdrave navike, prenosi T portal.
Informer.ba
