Tokom novembra u zdravstvenim krugovima se zdravstveni fokus stavlja na podizanje svijesti javnosti o zaštiti zdravlja muškaraca.
Cilj cijele globalne kampanje je potaknuti mušku populaciju na redovne preglede kako bi se bolest otkrila na vrijeme, te bi se pravovremeno i izliječila jer prevencija je ključ dobrog zdravlja.
Kako ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), fokus je na zdravstvenim problemima kao što su rak prostate i rak testisa, ali i na često zanemarenim poteškoćama vezanim uz mentalno zdravlje i samoubistvima.
Rak prostate je među vodećim malignim oboljenjima kod muškaraca. Prema podacima na drugom mjestu je po incidenci, a peti kao uzrok smrti muškaraca širom svijeta.
“Prema dostavljenim prijavama oboljelih od maligne neoplazme, na području Zeničko-dobojskog kantona u 2020. godini, rak prostate se nalazio na četvrtom mjestu sa učešćem od tri posto u strukturi ukupnog broja novootkrivenih malignih neoplazmi (20 prijavljenih malignih neoplazmi prostate). U 2021. godini broj prijavljenih malignih neoplazmi prostate iznosio 31, dok je u toku 2022. godine broj prijavljenih malignih neoplazmi prostate iznosio 43”, ističe dr.spec. Elma Kuduzović, rukovoditeljica Odjeljenja za promociju zdravlja i prevenciju bolesti u INZ.
Rizik od raka prostate raste sa godinama i najčešće se dijagnosticira kod muškaraca starijih od 50 godina. Također je češći kod muškaraca koji imaju historiju raka prostate u porodici, kod muškaraca koji su imali češće spolne infekcije i hronični prostatitis. U genezi mnogih oboljenja, pa i kod raka prostate, značajan faktor je stil života. Obično se nezdrava ishrana, konzumiranje alkohola i duhana i manjak fizičke aktivnosti kumulativno negativno odražavaju na zdravstveno stanje.
Rak prostate nema značajniju simptomatologiju u ranim stadijima. Sa godinama se počinju javljati određeni simptomi vezani za mokrenje o kojima muškarci nerado pričaju kao što su otežano uspostavljanje mokrenja, učestalo mokrenje, posebno noću, osjećaj da se mokraćna bešika nije ispraznila poslije mokrenja, isprekidan mlaz prilikom mokrenja ili erektilna disfunkcija.
“Urološki pregled treba obaviti iza 45. godine i ponoviti ga svake tri godine. Poželjno je obaviti pregled urina i krvi radi otkrivanja upalnih procesa i određivanje PSA (prostata specifični antigen) kao i digitorektalni pregled”, ističe dr. Kuduzović.
Rak testisa češće se javlja kod mlađih muškaraca, najčešće (u više od 80 posto slučajeva) prije 50-te godine života. U usporedbi s drugim vrstama raka, prognoza je vrlo dobra – petogodišnje preživljenje procjenjuje se na oko 95 posto. Važno je redovno (jednom mjesečno) pregledati testise i posjetiti ljekara ukoliko primijetite bilo kakvu promjenu ili kvržicu – liječenje raka testisa otkrivenog u ranom stadiju, pa čak i uklanjanje jednog testisa, najčešće ne utječe na seksualni život ili plodnost.
Institut za zdravlje i sigurnost hrane je u saradnji sa Asocijacijom studenata medicinskih fakulteta u BiH (BoHeMSA) i Medicinskim fakultetom Univerziteta u Zenici i ove godine organizovao prepoznatljivi i tradicionalni projekt “Plavi novembar”.
Cilj projekta je podizanje svijesti o muškom zdravlju i prevenciji bolesti koje pogađaju mušku populaciju, sa naglaskom na karcinom testisa i prostate.
U utorak je organizovan štand sa kojeg su studenti Medicinskog fakulteta građanima dijelili edukativni materijal i razgovarali o važnosti prevencije karcinoma testisa i prostate.
Za sutra je u sali Kampusa Univerziteta u Zenici planiran tradicionalni turnir u malom nogometu za sve studente Univerziteta u Zenici, a u Centru za mlade Zenica će biti održan kviz za studente Medicinskog fakulteta.
Odjeljenje za promociju zdravlja i prevenciju bolesti INZ-a do kraja sedmice provodi javnozdravstvenu kampanju čiji je cilj podizanje svijesti javnosti o muškom zdravlju, te redovnih preventivnih pregleda važnih za očuvanje muškog zdravlja.
Na raspolaganju su magistar nutricionizma i medicinska sestra, a muškarci koji se odluče i prijave na besplatne preventivne preglede moći će izmjeriti krvni tlak i šećer u krvi, obaviti antropometrijska mjerenja (mjerenje tjelesne težine i visine, obima struka i bokova, analizu prehrambenih navika, te dobiti savjete nutricioniste o poboljšanju prehrambenih navika, kao i savjete i preporuke za dalje postupanje na osnovu rezultata mjerenja.
“Promjena prehrambenih i životnih navika te redovni preventivni pregledi osnov su prevencije brojnih hroničnih oboljenja”, poručuju iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane (INZ).
