Panični poremećaj je anksiozni poremećaj koji uzrokuje pojavu paničnih napada u vidu iznenadnog, paralizirajućeg straha bez određeneog razloga. Napad je popraćen fizičkim simptomima brzog lupanja srca, bolovima u grudima, poteškoćama u disanju, znojenjem i vrtoglavicom.
Mogu se javiti i mučnina, opća slabost, drhtanje te trnjenje ruku i nogu. Panični napad može se pojaviti bilo kada i bilo gdje, uvijek bez upozorenja. Osoba koja je doživjela panični napad živi u strahu od sljedećeg, a često i izbjegava mjesto gdje se napad desio.
Pogađa žene
Pojedinim osobama strah potpuno ovlada životom do te mjere da ne mogu napustiti svoj dom. Važno je znati da iznenadna pojava navedenih simptoma može imati i druge uzroke, kao srčani napad, poremećaj funkcije štitne žlijezde, upotreba lijekova koji mogu imitirati pojavu paničnog napada.
Ukoliko ljekar pažljivim pretragama i pregledima isključi mogućnost da je riječ o fizičkim uzrocima napada, tada možemo sa sigurnošću tvrditi da se radi o paničnom poremećaju.
Oko tri četvrtine osoba koje pate od paničnog poremećaja su žene. Prvi panični napad najčešće se javlja između 20. i 30. godine života. Znatno rjeđe počinje u adolescentnoj dobi ili u četrdesetim godinama života. Nije uobičajeno da se panični napad prvi put pojavi u starijoj dobi. Uzrok pojave paničnog poremećaja leži u kombinaciji neurobioloških i psiholoških faktora.
Panični napad dostiže svoj maksimum unutar minute ili dvije. Simptomi se spontano smiruju u narednih 30 minuta. Neki od simptoma mogu se zadržati narednih nekoliko sati. Kod pojave prvog napada osoba najčešće završi u Hitnoj pomoći. Naredni napadi pojavljuju se više puta u toku mjeseca i jednakog su intenziteta kao i prvi.
Osobama koje ispoljavaju simptome paničnog poremećaja može se pomoći primjenom lijekova i psiohoterapije. Pomoć stručne osobe, psihijatra, uveliko će olakšati život osobe koja pati od paničnih napada.
Doziranje lijekova
Danas je na raspolaganju više lijekova za tretman paničnog poremećaja nego što je ikada bilo. Tako da ukoliko jedan lijek ne pomogne, može se primijeniti drugi. Najčešće se koriste antidepresivi iz grupe inhibitora ponovne pohrane serotonina. Nakon dvije do tri sedmice primjene ovi lijekovi dugoročno snižavaju i otklanjaju napetost i strah.
Budući da također poboljšavaju raspoloženje, primjenjuju se i u terapiji depresije. Uz antidepresive primjenjuju se i anksiolitici, lijekovi koji trenutno snižavaju napetost. Prenosi Dnevni avaz.
Za većinu lijekova koji se propisuju za liječenje paničnog poremećaja, tretman započinje niskim dozama uz postepeno povećanje do dostizanja doze koja će otkloniti simptome. Kada se tretman privede kraju, lijekovi se na isti način isključuju.
Vrste terapija
Bihejvioralna i kognitivno bihejvioralna terapija su od velike pomoći u liječenju paničnog poremećaja, jer pomažu osobi da savlada svoj strah. Bihjevioralna terapija je usmjerena na ponašanje: osoba se uči dijafragmalnom sporom, dubokom disanju, što je vrlo važno, jer kod pojave napetosti i straha dišemo površno i brzo, što može izazvati lupanje srca, osjećaj slabosti i ostale simptome paničnog napada.
Ponašanje
Kognitivno bihejvioralna terapija je usmjerena i na ponašanje, ali i na misli koje potpomažu pojavu napada. Naime, osoba koja doživljava panični napad često misli da će umrijeti, onesvijestit se, poludjeti.
Terapijskim tretmanom osoba se uči da na navedene misli odgovori adekvatno i time utječe na daljnju pojavu napada.
Informer.ba
