Tokom trudnoće u organizmu dolazi do imunoloških, hormonalnih i metaboličkih promjena, a neke posljedice tih promjena mogu se vidjeti na koži i na sluznicama. Sve te promjene dijele se na fiziološke i patološke.
Važno je da svaka trudnica bude upoznata s promjenama koje su uobičajene za trudnoću, tako da to prihvati kao nešto normalno, ali i da sve ono što nije uobičajeno na vrijeme primijeti i zatraži stručnu pomoć.
Pri dermatološkom pregledu trudnice s kožnim promjenama vrlo je važno doznati određene podatke vezane uz samu trudnoću (trajanje trudnoće, broj poroda, je li riječ o jednostrukoj ili višestrukoj trudnoći, eventualne kožne bolesti u prethodnim trudnoćama, porodična anamneza o bolestima kože koje su se javljale tokom trudnoće), kao i informacije o bolestima koje
Novi madeži
Fiziološke promjene kože u trudnoći su:
1. Pigmentacije (tamne fleke) – koje mogu biti generalizirane i lokalizirane, a najčešće su lokalizirane u predjelu areola i bradavica dojki, spolnih organa, te u predjelu Linea alba (linija koja spaja pupak sa simfizom) koja postaje Linea fusca. Zatim vrlo često se kod trudnica mogu vidjeti pigmentacije na licu (čelo, obrazi, gornje usnice), koje se zovu Chloasma gravidarum. Javljaju se kod 50 do 75 posto trudnica, a izraženije su kod osoba tamnije puti.
U trudnoći se mogu neznatno promijeniti i prethodno postojeći madeži, u vidu povećanja ili neravnomjerne pigmentacije, a također se mogu pojaviti i novi madeži.
2. Promjene dlaka i vlasi – u trudnoći se može pojaviti pojačana dlakavost, pogotovo izražena na licu i u predjelu bradavica dojki. Nakon poroda obično iščezava. Promjene u vlasištu nastaju četiri do 20 sedmica nakon poroda, kad dolazi do difuznog ispadanja dlaka, što se može manifestirati i kao mjestimično potpuni gubitak kose.
Kod nekih žena difuzni gubitak kose može početi i tokom posljednjeg tromjesečja. Nagli postporođajni gubitak kose nastaje zbog stresa tokom poroda (temperatura, gubitak krvi, emocionalni stres), ali i promjena u endokrinoj ravnoteži.
3. Promjene noktiju – mogu nastati u bilo koje vrijeme tokom trudnoće, a manifestiraju
se kao omekšanje noktiju, listanje ploče nokta, uzdužno stvaranje brazdi te rubno zadebljanje nokta.
4. Promjene vezivnog tkiva – u vidu linearnih, nekoliko milimetara širokih atrofičnih, bjelkastih linija na koži poznatih kao strije. Najčešće su smještene na trbuhu, u predjelu bokova i na bedrima. Nažalost, nakon poroda strije se ne povlače u potpunosti.
5. Promjene krvnih žila – manifestiraju se pojavom brojnih teleangiektazija i teleangiektatičnih madeža, kao i pojavom proširenih vena na donjim udovima i u predjelu rektuma, a s obzirom na to da se promjene ne povlače nakon poroda, potrebno je odgovarajuće liječenje.
Mogući rizik
Patološke promjene kože u trudnoći se dijele na nespecifične i specifične.
Nespecifične promjene su neke odranije postojećih promjena kože koje se u trudnoći, usljed hormonalnih i metaboličkih utjecaja mijenjaju. Tako je poznato da su u trudnoći simptomi psorijaze i vulgarnih akni slabije izraženi, dok se simptomi nekih drugih bolesti pogoršavaju. S obzirom na to da te promjene nisu direktno povezane s trudnoćom, već se u trudnoći samo mijenjaju, smatraju se nespecifičnim promjenama kože u trudnoći.
Specifične patološke promjene kože u trudnoći su grupa bolesti kože direktno izazvane trudnoćom i one se zovu gestacijske dermatoze. Te su bolesti u cijelosti u domenu dermatologa, koji prema potrebi, u saradnji s ginekologom, mora pratiti trudnicu tokom i nakon bolesti. Neke od dermatoza mogu potencijalno predstavljati rizik za majku, odnosno fetus.
Uzimanje lijekova
Zbog mogućnosti da lijek prođe kroz placentu i našteti djetetu, liječenje dermatoza u trudnoći uglavnom je ograničeno na lokalne preparate, osim u slučaju vitalne ugroženosti majke i djeteta. U svakom slučaju, ako primijetite bilo kakvu promjenu na koži koja se ne ubraja u one koje se normalno pojavljuju u trudnoći i ne predstavljaju opasnost za
majku i dijete, obvezno se posavjetujte sa svojim ginekologom i dermatologom.
Avaz/Informer.ba