Upotreba solarijuma na području RS uskoro bi mogla biti dozvoljena samo punoljetnim osobama, dok u FBiH još ne razmišljaju o zakonskom uređenju ove oblasti.
Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS kratko je saopšteno da razmišljaju u pravcu regulisanja ove oblasti, a da će o navedenim aktivnostima javnost biti blagovremeno obaviještena.
Zlatan Peršić, portparol Ministarstva zdravstva FBiH, kazao je da, iako su upoznati s praksom u susjednim zemljama koje su krenule s uređenjem ove oblasti, u FBiH još nisu krenuli s inicijativom da se ova oblast reguliše zakonom.
“Do kraja ove godine sigurno nećemo raditi ništa na uređenju ove oblasti, a u narednom periodu ćemo vidjeti”, kazao je Peršić.
Kancerogeno za ljude: Bronzani ten postao je moderan krajem prošlog vijeka. Prije toga, preplanulo lice smatralo se ružnim, čak i neprikladnim za jednu damu. Međutim, prije nego što sljedeći put krenete u solarijum, sjetite se da godišnje u svijetu od malignog melanoma oboli više od 130.000 osoba, dok 66.000 umre. Ne zaboravite i da ukoliko se sunčate danas, posljedice mogu da budu vidljive tek sutra ili za nekoliko godina.
Agencija za istraživanje raka Svjetske zdravstvene organizacije je 2009. godine ustanovila da su solarijumi kancerogeni za ljude i uvrstila ih u kategoriju najvećeg rizika za razvoj raka. Do ovog zaključka došla je na osnovu nekoliko istraživanja koja su pokazala da se rizik od melanoma, najopasnijeg oblika raka kože, povećava za čak 75 odsto kod ljudi koji počnu da koriste solarijume prije svoje 30. godine.
“Kada bi svi znali prave opasnosti solarijuma, bili bi šokirani. Rak kože sve više poprima oblike epidemije i glavni je uzrok smrti od raka kod žena starih od 25 do 29 godina”, upozoravaju svjetski stručnjaci.
Čak 19 zemalja u svijetu već je zabranilo maloljetnicima odlazak u solarijum, između ostalih Australija, Kalifornija, Kanada, Francuska i Njemačka. U Velikoj Britaniji je zabrana korištenja solarijuma za osobe mlađe od 18 godina uvedena početkom ove godine, dok je u Brazilu njihova upotreba u potpunosti zabranjena.
I neke zemlje u regionu su se odlučile na taj korak, pa je u Crnoj Gori već pripremljen Nacrt zakona o zaštiti od nejonizujućeg zračenja, koji reguliše ovu oblast, a i u Srbiji već rade na tome. Nacrtom zakona u Crnoj Gori je zabranjeno korištenje uređaja koji proizvode optičko zračenje ili sadrže izvore optičkog zračenja koji se primjenjuju u kozmetičkim salonima, solarijumi, kavitacija i drugo, za mlađe od 18 godina.
“Duga izloženost kompleksnom uticaju štetnih zračenja isključivo remeti energetsku strukturu bioloških sistema, a to se odražava tako što dolazi do pojave raznih oboljenja, kako psihomentalnih, tako i fizičkih. Dugoročno izlaganje ovoj vrsti zračenja šteti čovjekovom zdravlju, što su pokazale i mnoge epidemiološke studije. Elektromagnetna polja i talasi predstavljaju stalnu opasnost po naše zdravlje, čak i kada su u okvirima dozvoljenih granica”, upozoravaju stručnjaci.
Jaka radijacija: Doktor Zoran Vrućinić, specijalista dermatovenerolog na Klinici za kožne bolesti UKC Banjaluka, kazao je da kancerogeni efekat na kožu, pored prirodnih UV zraka koje emituje Sunce, imaju i UV zraci koji potiču iz vještačkih izvora, kao što su solarijumi i lampe za sunčanje.
“Prekomjerno kratkotrajno ili dugotrajno izlaganje dejstvu UV radijacije u solarijumima može dovesti do prevremenog starenja kože, slabljenja ili potpunog blokiranja imunskog sistema, oštećenja očiju, uključujući pojavu katarakte i melanoma na oku, karcinoma kože”, naglasio je Vrućinić.
On je istakao da svi vještački aparati za potamnjivanje kože, a prevashodno solarijumi, koji se i najčešće koriste, emituju i UVA i UVB zrake.
“Količina radijacije je slična onoj koju emituje Sunce, a u pojedinim slučajevima, nažalost, može biti i mnogo jača. Ukoliko se ne obezbijedi adekvatan monitoring i zakonska regulativa, kao i mjera u dužini i ritmu ekspozicije, moguće je da spektar zračenja nije uvijek i regulisan, što povećava opasnost”, istakao je Vrućinić.
Dodao je da je za sve potrebna mjera, pa i za kozmetičke procedure kao što je solarijum.
U prilog činjenici o opasnosti pretjeranog sunčanja u solarijumima idu i podaci iz zdravstvenih ustanova koji govore da je broj pacijenata s rakom kože u porastu.
Tamara Radlović, portparol Univerzitetskog kliničkog centra Banjaluka, kazala je da je broj pacijenata s rakom kože u evidentnom porastu, kako u cijelom svijetu tako i kod nas.
“Prema statistici Evropske asocijacije za praćenje melanoma, svake godine broj novooboljelih i mortalitet su u porastu za sedam do 10 odsto. Najveći procenat je u zemljama sjeverne Evrope, a na Balkanskom poluostrvu, uključujući i našu zemlju, broj novooboljelih je procentualno niži, ali mortalitet je procentualno nešto viši”, kazala je Radlovićeva.
Otkrivanje raka: Ona je pojasnila da se razlog veće stope mortaliteta uglavnom krije u kasnom otkrivanju raka kože.
“U cijeloj Evropi, pa i kod nas, obolijevaju više žene nego muškarci između 20 i 50 godina života”, precizirala je Radlovićeva.
Ona je pojasnila da se najčešće radi o populaciji koja je profesionalno izložena dejstvu štetnih Sunčevih zraka, i to građevinskim radnicima, radnicima na cestama, poljoprivrednicima, fizičkim radnicima na plantažama i slično.
“Druga kategorija su oni koji su u djetinjstvu ili tokom života bili pretjerano izloženi dejstvu Sunčevih zraka ili imali opekotine od sunčanja, a treća kategorija je ona kod koje je pozitivna porodična anamneza u smislu raka kože, posebno melanoma”, istakla je Radlovićeva.
Ona je kazala da se melanom ili neka druga vrsta raka kože najčešće pojavi na onim dijelovima tijela koji su najizloženiji uticaju Sunčevih zraka, na primjer lice, dekolte, gornji ekstremiteti, leđa i slično.
“Svaka promjena na koži, bez obzira na veličinu, koja mijenja boju, oblik, oko koje se javlja svrab ili bol, koja krvari ili ima ranicu na sebi može biti rak kože”, naglasila je Radlovićeva.
Prema njenim riječima, osobama koje su profesionalno izložene štetnom dejstvu Sunčevih zraka preporučuje se upotreba zaštite kao što su šešir, naočare, svijetla odjeća dugih rukava i nogavica te kreme sa zaštitnim faktorom.
“Takođe se preporučuje i adekvatna zaštita djece, omladine i svih onih koji imaju mnogo pigmentnih tumora na koži. Naravno, ne smijemo zaboraviti ni činjenicu o izuzetnoj štetnosti cjelodnevnih boravaka na bazenima i moru, jer je na ovaj način štetnom uticaju Sunca izložena najosjetljivija populacija, a to su djeca i omladina”, naglasila je Radlovićeva.
Ona je kazala da su pravilna edukacija roditelja, djece i omladine po obrazovnim institucijama, te redovni pregledi dermatologa još jedan od vidova prevencije raka kože.
“Važno je naglasiti da je tumor svaka izraslina na koži, ali nije svaki tumor rak kože”, navela je Radlovićeva.
Nezavisne/Informer.ba
