Deset godina je prošlo od prve studije i propalog pokušaja da se pronađe vakcina protiv Alchajmerove bolesti. Pojedini učesnici u toj studiji dobili su meningitis.
Ideja da se razvije vakcina protiv zaboravljanja je ipak zvučala veoma dobro. Jasno je kako se bolest razvija: sve počinje sa molekulom A-beta. Riječ je o korisnom elementu, ali se kod oboljelih od Alchajmera on lijepi i godinama se formiraju veliki grumeni u mozgu koji potom izazivaju oštećenja na nervnim ćelijama i dovode do gubitka pamćenja.
Naučnici su se nadali da će sa otkrićem vakcine pokrenuti imuni-sistem da takoreći čisti organizam, ali su nus pojave bile prevelike. Studija je bila neuspješna.
Roger Nich sa Univerziteta iz Ciriha nastavio je da prati pacijente godinama nakon toga. Kod mnogih vakcina uopšte nije dijelovala.
Njihov imuni sistem je bio prestar da bi reagovao. Zato se on skoncentrisao na pacijente kod kojih je došlo do reakcije imunog sistema.
„Uvidjeli smo da su se pacijenti koji su razvili antitela iz vakcine kasnije klinički stabilizovali. Znači da je napredovanje bolesti skoro pa zaustavljeno“, kaže Nich.
On je istraživao i mozak pojedinih preminulih oboljelih od Alchajmera. Kod nekih, koji su primili vakcinu, naslage proteina su bile smanjene, nervne ćelije djelimično oporavljene i uspostavile su nove veze: „Iz toga se da zaključiti da biološki mehanizmi imuno-terapije funkcionišu i na nivou neurona u ljudskom mozgu.“
Sada postoji novi pristup u istraživanju. Umjesto vakcinisanja aktivnim supstancama kako bi se imuni-sistem izazvao da gradi antitijela, većima naučnika odlučuje se za tzv. pasivni, sigurni pristup. Djelotvorna antitijela proizvode se u laboratorijama, a potom se daju pacijentu.
Nich predlaže još jedan način: „Mi smo pitanje osvijetlili sa druge strane. Čovek se može jednostavno zapitati: Zašto neko oboljeva? Zašto i pored visokog rizika, tj. velikog broja godina, neko ostaje zdrav? Istražili smo odgovarajuću populaciju, koji i u dubokoj starosti ne boluju od demencije.“
Uspiješni testovi na miševima
U krvi zdravih, starijih ljudi istraživači su izdvojili antitijela koja brane organizam od Alchajmera.
Nich ih je uspešno testirao na miševima: „Glavna prednost tih ljudskih antitijela je što se tiče sigurnosti ovo mnogo bolji sistem od drugih ali to će još pokazati kliničke studije.“
A budu li uspješne, ljudi sa progresivnim gubitkom pamćenja će zaštitu moći, takoreći pozajmiti od zdravih starijih ljudi. Njihova antitijela će, budu li pravovremeno prenesena, zaustaviti bolest. Još nije poznato koje od mnoštva antitijela najbolje djeluje protiv Alchajmera, ali već je veliki broj studija koje govore u prilog imuno-terapije.
B92/Informer.ba
