Istina je danas postala vrlo komplikovana. Imamo ‘moju istinu’, ‘tvoju istinu’, ili ‘njihovu istinu’ i ‘našu istinu’. Ali iza ovih termina često se krije laž. Naučnici upozoravaju da laži ne štete samo našoj reputaciji – mogu uticati i na zdravlje i na dužinu života.
“Istraživanja su povezala govorenje laži sa povećanim rizikom od raka, pretilosti, tjeskobe, depresije, ovisnosti, kockanja i većom šansom da imate vrlo loše veze sa drugim ljudima”, kaže dr. Deirdre Lee Fitzgerald, prof. psihologije sa američkog univerziteta Eastern Connecticut State.
Glavni razlog zbog kojeg laganje šteti zdravlju i dugovječnosti je stres koji prati laganje. Laganje zahtjeva veći fizički i emocionalni napor. A s obzirom da jedna laž potiče drugu ova navika vas može uvesti u začarani krug koji je vrlo štetan za nervni sistem. Dugoročno izlaganje stresu dovodi do ozbiljnih zdravstvenih problema koji mogu ubrzati smrt, piše Net.
Osim toga laganje dovodi i do depresije i tjeskobe. “Kad ljudi lažu jer žele izbjeći suočavanje sa emocijama i problemima, a isti problemi se iznova ponavljaju i pogoršavaju. To zahtjeva dodatni emocionalni stres koji može prerasti u tjeskobu i depresiju”, kaže dr. Fitzgerald.
“Laž kida veze sA drugima jer uništava povjerenje. Kad nema povjerenja, nestaje i intiman odnos. Laganje povećava udaljenost između ljudi, a ponekad se to ne može popraviti”, dodaje dr. Fitzgerald.
Razoreno samopoštovanje još je jedan rezultat laganja. Teško je imati dobro mišljenje o sebi ako živite laž. Laž se može činiti kao lak izlaz iz problema, ali ako se kasnije ne možete pogledati u ogledalo, vaše emocionalno zdravlje će se pogoršati. Tu se nadovezuje i problem zloupotrebe narkotika i alkohola. Što se više predaje narkoticima i alkoholu to je osobi teže nositi se sa istinom. Ovo je čest slučaj i kod tinejdžera koji na kraju nemaju snage za izricanje istine.
Uče li roditelji djecu da lažu? ‘Da,’ kaže dr. Fitzgerald i dodaje:”Kad dijete čuje roditelja kako laže jer želi nešto izbjeći, uči da je laganje prihvatljivo. Djeca kasnije mogu lagati da bi izbjegla bijes roditelja ili da ih ne bi razočarali”. Djecu učimo laganju i ako ih ne naučimo izreći osjećaje na prihvatljiv način. Postoji još jedan razlog zbog kojeg djeca lažu – ako ne dobivaju dovoljno pohvale i ohrabrenja kod kuće, pa lažima skreću pažnju. Ljudi zapravo i uče lagati dok su djeca, zato se ta navika teško iskorjenjuje. Iz donekle sličnih razloga lažu i kao odrasle osobe.
Istina donosi dugoročne koristi i bolje zdravstveno stanje. Naučite njenu vrijednost i izbjegnite, između ostalih, i zdravstvene rizike koji prate laganje.
24SI/Informer.ba
