Sigurno vam je već poznato da se dok starimo – smanjujemo. Ipak, većina ljudi ne shvata da nije samo visina ono što gubimo s godinama. Smanjuju se i srce, kosti lica, polni organi.
Takve promjene često izazivaju zdravstvene probleme. Kako da se od njih zaštitimo?
MOZAK – Mozak počinje da se smanjuje već oko 20. godine života, a do starosti se smanji za 10 do 15 odsto. Kada se rodimo, mozak je težak oko 400 grama i raste dok ne dostigne 1,4 kilograma u adolescenciji. Već u 20. počinje opet da se smanjuje. Ljekari i dalje ne znaju zašto se to dešava, ali vjeruju da je stvar ili u nagomilanim toksinima ili ćelije u mozgu umjesto da se regenerišu – odumiru. Najviše se smanjuje dio mozga koji je zadužen za kontrolu misli, planiranje i memoriju. Ipak, uprkos očekivanjima, smanjivanje ne mora obavezno da utiče na sposobnost razmišljanja, a kognitivni testovi su pokazali da muškarci i žene djeluju slično uprkos različitim veličinama mozga.
Kako da se zaštitite: Održavanje mozga aktivnim je ključ. Australijski naučnici su mjerili veličinu hipokampusa (dio mozga gdje je centar za sjećanje) i otkrili su da se onima koji su imali najmanje životnog iskustva taj dio mozga najviše smanjio. Izbjegavanje pretjerane količine alkohola takođe pomaže.
POLNI ORGANI – Muški i ženski polni organi se takođe smanjuju dok starimo. Ako je muški penis u tridesetim godinama u erekciji dugačak 15 centimetara, kada napuni 60 ili 70 godina, on spada na 12 centimetara. Oko 40. godine i testisi počinju da se smanjuju. Materica se takođe smanjuje i vraća se na veličinu kakvu ima djevojčica koja još nije ušla u pubertet.
Kako da se zaštitite: Redovni seksualni odnosi mogu i te kako pomoći i ženama i muškarcima. Kada imate redovan seks, unapređujete cirkulaciju polnih organa, pa je manja vjerovatnoća da će se smanjiti.
LEĐA – Kada napunimo 40, svakih deset godina ćemo se smanjiti bar za jedan centimetar. Kad napuni 80, većina muškaraca je niža pet centimetara, dok su žene niže osam centimetara. Žene se smanjuju više zato što nivo estrogena drastično opada u menopauzi, a to je hormon koji štiti kosti oba pola. Muškarci imaju i više mišića koji su podrška njihovoj kičmi. Već u 35. naše kosti počinju da gube minerale, najviše kalcijum. Zato kosti postaju krte i veći su izgledi za prelom – ovo stanje je poznato kao osteoporoza.
Kako da se zaštitite: Iako u tome pomažu dobri geni, zdrav način života je ključan. Da biste spriječili pojavu osteoporoze, treba da se hranite zdravo, unosite dovoljno kalcijuma. Njega ima u mliječnim prozvodima, zelenom lisnatom povrću, a možete uzimati i 700 mcg suplemenata kalcijuma dnevno, kao i vitamin D (10 mcg dnevno).
Pušenje, alkohol i pretjerani unos kofeina (više od osam šolja kafe i čaja dnevno) mogu da ugroze zdravlje kostiju. Dokazano je da ćete se smanjiti duplo manje od onih koji ne vježbaju ukoliko upražnjavate umjerenu aerobnu aktivnost.
LICE – Naučnici su dugo mislili da gravitacija i gubitak mišićnog tonusa dovodi do boranja lica, ali nova saznanja su drugačija. Zapravo se radi o tome da se kosti lobanje smanjuju, usisavaju kožu i mišiće. Vilica je najsklonija smanjivanju. Ako izgubite zub, vilična kost koja ga drži se odmah povuče.
Kako da se zaštitite: Ključ je u dobrom održavanju higijene zuba da biste spriječili pojavu kamenca i gubitka zuba.
SRCE – Srčani mišić u srednjim godinama počinje godišnje da gubi na težini oko 0,3 grama, što mu smanjuje sposobnost pumpanja krvi kroz organizam.
Uz pomoć magnetne rezonance kojom su snimani muškarci i žene od 45. do 85. godine otkriveno je da je srčanom mišiću iz godine u godinu potrebno više vremena da se zgrči i opusti, pa se godišnja količina krvi koju pumpa smanjuje za devet mililitara. To dovodi do povećanog krvnog pritiska.
Kako da se zaštitite: Kao i svi drugi mišići, i srce postaje jače ako se vježba. Dinamične ili aerobne aktivnosti koje prijaju srcu ne moraju biti teške. Tu spadaju šetnja, penjanje uz stepenice, baštovanstvo, aktivno čišćenje kuće, ples. Dovoljno je da pet puta nedjeljno šetate po 40 minuta.
Dijelovi tijela koji, nažalost, uvijek rastu
Nos i uši: Naše uši rastu oko 0,22 mm godišnje. Unutrašnji dio ušne školjke ostaje isti, ali uši rastu. Objašnjenje je da su uši sastavljene od hrskavice koja nastavlja da raste i nakon što kosti počnu da se smanjuju. Ipak, još jedan faktor je gravitacija. Hrskavica, kao i koža, postaje tanja i tokom godina gubi elastičnost. Koža se rasteže i tegli, nos je duži, ali ide nadole, a uši se takođe tegle nadole.
Stopala: Stopala su nam s godinama sve duža i šira, jer tetive i ligamenti koji povezuju mnogo sitnih kostiju gube elastičnost. Ortopedi procjenjuju da poslije 40. godine na svakih deset godina nosimo obuću za broj veću.
Blic/Informer.ba
