Plavo nebo s pokojim oblačkom u planinama lako mogu zamijeniti mrki oblaci nošeni snažnim vjetrom. A kada se takvo nešto dogodi, vrijeme je za traženje zaklona kako bi se izbjeglo grmljavinsko nevrijeme. Sekunde koje prođu između munje i groma otkrivaju koliko je daleko središte oluje. Dijeljenjem broja sekundi s tri dobiva se udaljenost u kilometrima.
Tako primjerice, nabrojite li do deset, grmljavinska je oluja udaljena oko 3 kilometra, a već na 5 kilometara potreban je oprez. Ako je to slučaj, planinari bi trebali hitno potražiti zaštitu, idealno u skloništu koje ima zaštitu od gromova.
Nikako se ne treba skloniti pod osamljeno drveće, stijene, uske grebene i druga mjesta izložena munjama. Savjetuje se da se u slučaju munja sakrijete na sredini brda (ni na vrh ni na dno). Posebnu opasnost predstavljaju mokre stijene, uski otvori pećina, kablovi, sajle, mokra užad, visoka stabla i objekti, kao i korita rijeka i vrtača u kojima se može nakupiti voda ili je već ima, prenosi punkufer.hr.
Izrazito sparno vrijeme, pojava olujnih oblaka (kumulonimbusa) s tamnim podnožjem, iznenadna kiša s velikih kapima, kao i promjena smjera vjetra i iznenadni hladan zrak neki su od pokazatelja dolaska oluje. Jako ionizirani zrak koji se prepoznaje po pucketanju i iskricama na metalnim predmetima znaci su koji ukazuju na dodatan oprez i sklanjanje. U slučaju približavanja oluje riješite se i metalnih predmeta koji mogu privući udar munje. Nakon što pronađete zaklon, najbolje je sjesti na ruksak tako da su vam i noge na njemu.
U ruksaku je uvijek korisno imati astrofoliju i rezervnu odjeću jer je jedna od čestih opasnosti pothlađivanje i smrzavanje u planinama tokom oluje. Zbog toga se tokom oluje savjetuje navući više slojeva odjeće na sebe kako bi se bolje zadržala tjelesna toplina. Iako se kaže da ne postoji loše vrijeme, nego samo loša oprema, prije odlaska u planinu uvijek provjerite vremensku prognozu.
