Dok milioni maraka odlaze na uvoz flaširane vode, određeni domaći sektori bilježe rast i otvaraju vrata novim prilikama
Prema najnovijim podacima Uprave za indirektno oporezivanje, trgovinska bilanca Bosne i Hercegovine i dalje ukazuje na ozbiljne disbalanse – naročito kada je riječ o uvozu osnovnih proizvoda, uključujući i flaširanu vodu.
Tokom proteklih 12 mjeseci, BiH je uvezla više od 25 miliona KM vrijednosti flaširane vode, i to najviše iz Srbije, Hrvatske, Slovenije i Italije. Iako se radi o osnovnom proizvodu koji je dostupan u izobilju i unutar domaćih granica, građani i dalje biraju strane brendove, nerijetko vođeni marketingom i imidžom.
Ovaj podatak izaziva zabrinutost u kontekstu ekonomske samoodrživosti, pogotovo u situaciji kada se vode javne rasprave o zaštiti domaćih resursa i podršci lokalnoj proizvodnji.
Ipak, nisu sve brojke negativne. Postoje i svijetle tačke u spoljnotrgovinskom bilansu.
[crp]Prije svega, domaći izvoz voća i povrća doživio je rast – naročito u segmentu maline, borovnice i jabuka koje nalaze kupce širom EU. Takođe, drvna industrija bilježi stabilan izvoz, a sve više firmi iz BiH učestvuje u međunarodnim sajmovima, gdje sklapaju dugoročne ugovore s partnerima iz Njemačke, Austrije i Italije.
Zapažen je i rast izvoza IT usluga, gdje mladi inženjeri iz BiH rade projekte za svjetske kompanije, donoseći svježi devizni priliv u zemlju.
Ekonomisti pozivaju na strateški zaokret u ekonomskoj politici. “Vrijeme je da država počne sistemski stimulisati domaću proizvodnju i brendove, umjesto što zatvara oči pred besmislenim uvozom onoga što već imamo,” ističu iz udruženja privrednika.
Uz pravu podršku, Bosna i Hercegovina bi mogla preokrenuti negativne trendove i izgraditi stabilniju, otporniju ekonomiju – u kojoj se flaširana voda iz inostranstva neće tretirati kao luksuzni statusni simbol, već kao ekonomska nelogičnost.
Dodaj Komentar