Podaci pokazuju da Bošnjaci, iako čine preko 50% populacije, imaju znatno manje rukovodećih pozicija u državnim institucijama
Nedavno objavljeni podaci izazvali su burne reakcije u političkom i društvenom životu Bosne i Hercegovine. Analiza pokazuje da je Bošnjaka znatno manje u državnim institucijama nego što im pripada prema važećim zakonskim propisima i popisu stanovništva.
U čak 62 državne institucije utvrđeno je da Bošnjaci nisu zastupljeni u skladu sa principom proporcionalnosti. U mnogim slučajevima njihova prisutnost ne doseže ni minimalni zakonski prag. Posebno zabrinjava činjenica da su u nekim institucijama potpuno izostavljeni s rukovodećih pozicija.
Od 28 najviših funkcija, uključujući direktore i generalne sekretare, Bošnjaci zauzimaju svega njih šest. Ovakva disproporcija izaziva sumnju u sistemsku diskriminaciju i selektivnu primjenu zakona o ravnomjernoj zastupljenosti konstitutivnih naroda.
[crp]Prema procjenama, u državnoj službi nedostaje blizu 800 Bošnjaka koji bi po osnovu proporcionalne zastupljenosti trebali biti zaposleni. Nasuprot tome, pripadnici drugih naroda u mnogim slučajevima imaju više predstavnika nego što je to predviđeno zakonom.
Institucije sa sjedištem u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci posebno odudaraju od zakonskih normi. U nekim od ključnih državnih organa i agencija bilježi se ozbiljan debalans koji ukazuje na ignorisanje ustavnih obaveza i potrebu hitne korekcije.
Ovakva situacija nameće pitanje da li se sistemski zanemaruju osnovna prava jednog od tri konstitutivna naroda i otvara prostor za političke pritiske i institucionalnu nepravdu.
Dodaj Komentar