Desničarski nacionalista George Simion trijumfovao je jučer u prvom krugu predsjedničkih izbora u Rumuniji, osvojivši oko 40 posto glasova – rezultat koji izaziva zabrinutost među saveznicima zemlje u EU i NATO-u.
Lider tvrde desnice George Simion, prema preliminarnim rezultatima objavljenim tokom noći, djelovao je kao da je lako došao do uvjerljive pobjede u prvom krugu predsjedničkih izbora u Rumuniji. No, kako bi zaista postao predsjednik, mora pobijediti i u drugom krugu za dvije sedmice – što nije nimalo izvjesno, piše Marton Dunai.
Rumunija je ponovila predsjedničke izbore nakon što su decembarski rezultati poništeni. Rumunske vlasti sumnjale su da se Rusija umiješala u korist opskurnog inženjera za tlo Călina Georgescua, koji je bio upadljiv obožavatelj predsjednika Vladimira Putina. SAD nisu bile zadovoljne ponavljanjem izbora – potpredsjednik JD Vance je dokaze Rumunije koji su opravdavali poništenje nazvao “klimavim”.
Simion, mladi lider tvrdo desničarske stranke AUR, prošao je put od navijača huligana do otvorenog simpatizera Donalda Trumpa, koji je sada zabranjen za ulazak u susjedne Ukrajinu i Moldaviju.
Simion je uznemirio prijestolnice EU koje ga vide kao prijetnju ugledu Rumunije kao pouzdanog euroatlantskog saveznika, ključnog oslonca NATO-a na istočnom krilu u Crnomorskoj regiji i važnoj tranzitnoj ruti za trgovinu s Ukrajinom.
U drugom krugu Simion će se suočiti s Nicușorom Danom, liberalnim gradonačelnikom Bukurešta, koji je osvojio 20,9 posto glasova i tako pretekao centrističkog kandidata Crina Antonescua.
Danove šanse za pobjedu zavisit će od njegove sposobnosti da preuzme glasove Antonescua i formira širu političku alijansu.
“Ne brinem previše zbog takve alijanse,” izjavio je Simion za Financial Times jučer. “To je samo dimna bomba, diverzija [od činjenice] da ja nisam onaj ekstremista, huligan, izolacionista kakvim me prikazuju”.
Simion bi, zapravo, mogao dobiti i podršku birača bivšeg premijera Victora Ponte, ljevičarskog političara koji se pretvorio u simpatizera Donalda Trumpa, a koji je jučer osvojio 13,3 posto glasova.
Možda vam se svidi
Rumuniji je nedavno snižena kreditna ocjena, ima najveći budžetski deficit u EU i nije uspjela ispuniti uslove za oslobađanje određenih razvojnih fondova.
Simion insistira da ne predstavlja prijetnju pravcu u kojem zemlja ide, uprkos svom društvu: “Ja sam garancija koju slobodni svijet ima da (Rumunija) neće promijeniti kurs… Učinit ću sve što mogu da osnažim NATO”.
Simion je rumunski lider tvrdo desničarske stranke Alianța pentru Unirea Românilor (AUR – Savez za ujedinjenje Rumuna), koja je u kratkom roku postala druga najjača politička snaga u zemlji. Rođen 1986. godine u Focșaniju, Simion je po obrazovanju ekonomista i istoričar, a politički put započeo je kao omladinski aktivista i unionista, zalažući se za ujedinjenje Rumunije i Moldavije.
Tokom 2000-ih, Simion je organizovao brojne proteste i kampanje za rumunsko-moldavsko ujedinjenje, uključujući i poznati “Marš Centenar” 2018. godine. Zbog svojih aktivnosti više puta je bio proglašen nepoželjnom osobom u Moldaviji, a takođe mu je zabranjen ulazak i u Ukrajinu zbog navodnih destabilizirajućih aktivnosti.
Simion je 2019. godine osnovao AUR, stranku koja je kombinovala nacionalističku retoriku, konzervativne društvene stavove i snažan antiestablišmentski narativ. Stranka je šokirala političku scenu kada je 2020. godine osvojila 9% glasova i ušla u parlament, a do 2024. postala je druga najjača partija u zemlji. AUR je posebno popularna među dijasporom i mlađim biračima razočaranim u tradicionalne partije.
Simion je poznat po podršci Donaldu Trumpu i protivljenju vojnoj pomoći Ukrajini, iako tvrdi da podržava NATO. Njegova retorika i politički saveznici, poput proputinovskog Călina Georgescua, izazvali su zabrinutost u EU i NATO-u zbog mogućeg zaokreta Rumunije ka iliberalnim modelima vlasti sličnim onima u Mađarskoj i Slovačkoj.
Simion se predstavlja kao skroman političar blizak narodu – živi u malom stanu u Bukureštu, tvrdi da donira većinu svoje plate i često koristi društvene mreže za direktnu komunikaciju s biračima. Oženio se 2022. godine, a 2024. dobio prvo dijete.
U januaru 2025. godine izabran je za potpredsjednika Evropske konzervativne i reformističke partije (ECR), čime je dodatno ojačao svoju poziciju na evropskoj desnici.
Dodaj Komentar